Translate

Share

четвртак, 21. август 2014.

Sta cu ja?

A mozda i ne bas sutra :)
Mozda posle nekoliko dana...nekoliko nedelja, nekoliko meseci...A mozda i ....
Par prijatelja me je vec pitalo zasto nema skorijeg posta...
Mozda zato sto je leto pri kraju, pa sam sto bi Nemanja rekao otupela...A mozda i...
Mozda bih opet pisala o sebi, o stvarima koje me muce, koje me usrecuju i kojima tezim, a znam da ne bih trebala...

Pre par dana sam na nekom forumu procitala divnu recenicu.
''The travel outside can simply be a metaphor for the real travel inside''.
Vec neko vreme razmisljam o njoj, koliko je zapravo ona tacna i koliko se i sama pronalazim u njoj.
Da li su ljudi koji putuju, koji su nemirnog duha, zapravo ljudi koji se u sebi bore sa vrtlogom osecanja, razmisljanja, potreba... Da li su to ljudi koji su drugaciji, ispadaju iz kolotecine standardnog zivota.
Juce sam imala goste iz Spanije. Predivni su...Tako mirni, stalozeni, sramezljivi i zahvalni...Kao retko ko koga poznajem. Dosli, prespavali i otisli, naravno za sobom ostavivsi autenticni poklom iz Katalonije. Iako ge govore engleski bas najbolje, savrseno smo se razumeli. Zelim da upoznam vise takvih ljudi, zelim da jednog dana o meni neko misli isto sto i ja mislim o svim ljudima koji sam ugostila, koji su na svom putovanju prespavali kod mene.
U knjizi "Žene koje trče sa vukovima", Clarissa Pinkola Estes piše: "Kažu da sve ono što uporno tražimo, zapravo traži nas i da će nas, ako uspemo da ostanemo smireni, konačno i pronaći. To se ne čeka dugo. A kada dođe, nemoj da mrdaš. Odmori se. Videćeš šta će da se dogodi.'' Volim lepe citate...Ima ih puno u kojima se pronalazim, u kojima pronalazim bar delic istine i sklapam je u celinu, sklapam kockice i nadam se da cu ih jednom kompletno sklopiti i znati na cemu sam i kako sam, sta zelim i koliko to jako zelim. A do tada... Pa do tada cu pokusavati...Da se pronadjem...Verujem da veliki broj ljudi deli moja razmisljanja...Da je veliki broj ljudi na ovom svetu konfuzno i da ne zna sta bi, ali da zna polozaj u kojem se trenutno u zivotu nalazi nije ono sto ga usrecuje...I ima izbor ili da se pomiri ili da luta i da trazi...Svoju srecu...Ili sta god...
A sta cu ja?

среда, 6. август 2014.

Atina 2. deo

Posto sam preskakajuci sa komsijske terase otkljucala vrata dragim gostima, napustila sam objekat. I ne mogu da se ne prisetim sa osmehom na licu, posto je par bio u pitanju, znaci momak i devojka, i ja sam ljubazno pitala momka da li zeli da ja preskacem ili ce to on uraditi, da je on taj posao dzentlmenski prepustio meni, iako je devojka sigurno rekla ma ne on ce. On je ipak bio malo plasljiviji i neckajuci se dao mi do znanja da ja to uradim. Hm, mozda ona jednostavno previse veruje u njegove sposobnosti.

Lepo je to kada verujes u nekog...
I kad neko veruje u tebe...
Samopouzdanje je cudo....
Pokretac...

No to nije tema, danasnjeg posta. Dnas cu zavrsiti zapocetu pricu o Atini...
Zapravo danas cu pisati o novom muzeju Akropolja...
Ulaznica u ovaj velelepni, impozantni i fascinantni muzej je svega 5 eura i verujte da vredi svaki cent. 
Plato ispred ulaza je zastakljen i ispod stakla su iskopine.



 Nemojte se kao i ja, klasicni turista prevariti, pocnite razgledanje od treceg sprata, i prvo odgledajte film, da bi bar malo bili upuceni u celu pricu o hramovima, o znacenju skulptura i mitovima koji su sa njima povezani.
Na trecem spratu je takodje rekonstrukcija i prikaz celog Partenona. Svaki zid, istocni i zapadni, severni i juzni sa svim svojim detaljima je prenesen tu, na treci sprat.

Devedeset dve metope na Partenonu su bile isklesane u dubokom reljefu, što je bila praksa do tada primenjivana samo na trezorima . Neki bi rekli da je razlog za upotrebu dubokog reljefa bila činjenica da je metope trebalo posmatrati iz daljine

Istočni timpanon pripoveda o Atininom rođenju. Prema grckoj mitoligiji, Zevs je, zbog jake glavobolje, pozvao u pomoć Hefesta, kome je naredio da ga udari po glavim svojim kovačkim čekićem da bi olakšao svoj bol. Kada je Hefest to učinio, Zevsova glava se raspolovila i iz nje je izašla boginja Atina u punoj ratnoj opremi. Skulpturalna kompozicija prikazuje trenutak Atininog rađanja.

Zapadni timpanon je prikazivao takmičenje između Atine i Posejdona za čast da postanu zaštitnik grada Atine. Njihove figure su zauzimale centralni deo kompozicije, i bile su prikazane kako se razdvajaju u naglašenim dijagonalnim linijama. Atina je u ruci držala drvo Masline, a Posejdon svoj trozubac kojim je krenuo da udari u zemlju. Sa obe strane su bili okruženi konjima koji vuku kočije, a ostatak kompozicije ka krajevima je bio popunjen legendarnim ličnostima atinske mitologije.




Na tom istom trecem spratu, za koji smo nazalost imale najmanje vremena, je i divan kafic sa pogledom na Akropolj. Cene kafe i ostalih napitaka nisu bezobrazno naduvane nego i vise nego pristupacne.


O drugom spratu na kojem se nalaze fenomenalne karijatide sa Erehtejona, meni licno naimpresivnije ostvarenje, pa, mozda vec sutra ;)



  

недеља, 3. август 2014.

Atina

Pola sata posle ponoci. Kao sto rece Stefanos, autobus koji ce vas voziti ima ogroman krst napred....Svetleci krst... Po tome ce te znati da je to vas prevoz. Nas prevoz do Atine. Posto smo Maja i ja put do glavnog grada prespavale, jutarnje sunce nas je probudilo u najvecoj grckoj luci- Pireju. Naselje je sastavni deo ,,Velike Atine'', sa njom fizicki spojeno, a udaljeno nekih desetak km od centra. San naziv Pirej sa grckog jezika preveden, predstavlja prelaz preko kanala. Jos jedan razlog, zasto ukoliko zelite da upoznate neko mesto treba da preskocite turisticke ture. Sve je zgurano, vremenski natempitano i napeto. Ali ukoliko nemate drugu priliku i to je dobro za videti jednu jedinu, Atinu, kraljicu Starogrcke kulture. Atina se vodi kao jedan od najstarijih svetskih gradova, čija se istorija beleži preko 3400 godina. Grad je dobio ime po boginji zastitnici Atini. Prve priče o Atini govore o njoj kao o boginji ptica. Prvobitno je zamišljena kao boginja sa krilima, a čak je u nekim mitovima i sama bila ptica - sova. Zato i ne čudi zašto u mitovima koji su nastali kasnije Atenina poruka stiže preko orla ili sokola
Pogled na Atinu sa Akropolja

Atinina najbolja prijateljica je Nike, boginja pobede. Atena se pojavljuje kao zaštitnica mnogih grčkih junaka, uključujući Herakla i Oiseja. Ona je i omiljena Zevsova ćerka, rođena iz njegove glave.
Atina je svakako  kolevka zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tokom 5. i 4. veka pre nove ere. Iz tog razdoblja u Atini je ostalo mnogo antičkih zgrada, umetničkih dela itd. Najpoznatiji je Akropolj, koji je priznat kao jedan od najboljih primera klasične grčke umetnosti i arhitekture.

Erehtejon

Partenon

Starogrcko pozoriste

Nazalost, posto su mi dragi gosti zakljucali kljuc u sobi (ne tako retka pojava  medju turistima), moje utiske iz Atine cu morati da ostavim za sutra :)